Povijest: Prvi svjetski rat (1914.–1918.): Uzroci, početak i globalne posljedice
Prvi svjetski rat, poznat i kao Veliki rat, bio je jedan od najrazornijih sukoba u povijesti čovječanstva. Trajao je od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. godine, zahvativši gotovo cijeli svijet kroz sukobe velikih sila okupljenih u dva saveza — Antanta (Francuska, Velika Britanija, Rusija, kasnije SAD) i Centralne sile (Njemačka, Austro-Ugarska, Osmansko Carstvo, Bugarska).
Rat je obilježen rovovskim borbama, masovnim mobilizacijama, tehnološkim inovacijama u ratovanju te golemim ljudskim i materijalnim gubicima. Njegove posljedice oblikovale su političku kartu Europe, dovele do raspada velikih carstava i postavile temelje za Drugi svjetski rat.
Marokanske krize
Dokumentarna analiza Marokanskih kriza 1905. i 1911. – kolonijalni sukobi Francuske i Njemačke u Sjevernoj Africi.
Marokanske krize iz 1905. i 1911. bile su diplomatski sukobi između Francuske i Njemačke oko kontrole nad Marokom, koji su dodatno pogoršali napetosti među europskim silama. Ovi događaji smatraju se važnim pretečama Prvog svjetskog rata jer su pokazali krhkost međunarodnih odnosa i rivalstvo velikih sila.
Sarajevski atentat
Atentat u Sarajevu, izvršen 28. lipnja 1914., smatra se neposrednim povodom za izbijanje Prvog svjetskog rata. Tog dana, Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.
Ubojstvo je izazvalo diplomatski lančani efekt poznat kao “srpanjska kriza”, koji je doveo do objave rata između Austro-Ugarske i Srbije, a zatim i uvučenja ostalih velikih sila u globalni sukob. Sarajevski atentat nije bio jedini uzrok rata, ali je bio ključni okidač u već napetom geopolitičkom okruženju.
