Koliko plastike udišemo svaki dan? Nova studija otkriva šokantne brojke

Nova znanstvena otkrića donose zabrinjavajuće informacije o svakodnevnom životu u zatvorenim prostorima. Prema studiji objavljenoj u časopisu PLOS One, odrasla osoba dnevno udiše do 71.000 čestica mikroplastike, što je višestruko više nego što se dosad vjerovalo.

Što je mikroplastika i gdje se skriva?

Mikroplastika su sićušne čestice plastike manje od 5 milimetara, a novija istraživanja fokusiraju se na one još sitnije – veličine ispod 10 mikrometara – koje mogu prodrijeti duboko u plućno tkivo. Osim hranom i pićem, najnoviji nalazi pokazuju da značajnu količinu tih čestica unosimo upravo udisajem u zatvorenim prostorima.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Toulouseu koristili su naprednu tehniku ramanske spektroskopije kako bi analizirali uzorke zraka iz stanova i automobila. Prosječna koncentracija mikroplastike u stanovima iznosila je 528 čestica/m³, dok je u automobilima ta brojka dosegla čak 2.238 čestica/m³.

Šokantne brojke: 100 puta više nego što se mislilo

Većina otkrivenih čestica bila je manja od 10 mikrometara, što ih čini gotovo nevidljivima, ali zato posebno opasnima. Autori studije navode da su njihova mjerenja pokazala koncentraciju 100 puta veću od dosadašnjih procjena koje su se temeljile na znatno većim česticama.

Ljudi provode oko 90% svog vremena u zatvorenom prostoru – kod kuće, na poslu, u prijevozu – a upravo su ti prostori najbogatiji zračnim česticama mikroplastike. Udisanje tih čestica događa se svakodnevno, često bez svijesti o mogućim zdravstvenim posljedicama.

Koje su posljedice za zdravlje?

Udišena mikroplastika može dospjeti duboko u dišni sustav. Iako još nisu provedene dugoročne epidemiološke studije, znanstvenici upozoravaju na potencijalne zdravstvene rizike: upale, oštećenja stanica, hormonalne poremećaje i čak povećan rizik od raka pluća.

U drugim istraživanjima, mikroplastika je pronađena u ljudskoj krvi, placenti, jetri, bubrezima i mozgu, što dodatno potvrđuje sposobnost ovih čestica da prođu biološke barijere i zadrže se u organizmu.

Što možemo učiniti?

• Redovito provjetravaj zatvorene prostore.
• Koristi pročistače zraka s HEPA filtrima.
• Izbjegavaj zagrijavanje hrane u plastičnim posudama.
• Biraj odjeću i tkanine od prirodnih materijala.
• Smanji korištenje plastike za jednokratnu upotrebu.

Zaključak

Iako mikroplastika već dugo izaziva zabrinutost zbog onečišćenja mora i hrane, nova otkrića jasno pokazuju da je zrak koji svakodnevno udišemo možda još veći izvor izloženosti. Potrebna su daljnja istraživanja, ali i promjene u ponašanju kako bi se smanjila količina plastike u zatvorenim prostorima.

Više informacija pročitaj u članku ScienceAlert ili direktno u znanstvenoj publikaciji.